Anemija uzrokovana nedostatkom željeza pogađa milijune ljudi širom svijeta, a mnogi nisu ni svjesni simptoma ili pravilnih načina liječenja. O ovom često zanemarenom stanju razgovarali smo s dr. Kristinom Lončarić, specijalisticom endokrinologije i dijabetologije. Saznajte što uzrokuje anemiju, kako je prepoznati i koji su najbolji načini liječenja.

Doktorice Lončarić, koja je vaša uža specijalnost i koliko se često danas susrećete s pacijentima koji imaju neku vrstu anemije?

U funkciji doktora medicine specijaliste endokrinologa i dijabetologa uže područje liječenja su bolesti hipofize, štitnjače, nadbubrežne žlijezde, osteoporoza te šećerna bolest.

U sklopu rutinskih laboratorijskih nalaza koje indiciram radi praćenja uspješnosti liječenja i komplikacija same osnovne bolesti često dijagnosticiram i nedostatak željeza. Anemija uzrokovana manjkom željeza danas je često dijagnosticirana, osobito kod žena reproduktivne dobi.

Koje su osobe u povećanom riziku od nedostatka željeza?

Osobe svih dobnih skupina mogu biti u riziku od manjka željeza. Najčešće su to djeca, trudnice, žene reproduktivne dobi u periodu menstruacije, sportaši, dobrovoljni darivatelji krvi, vegetarijanci i vegani, te osobe koje boluju od raznih akutnih (npr. infektivna zbivanja) ili kroničnih bolesti koje negativno utječu na apsorpciju željeza (npr. poremećaji probavnog sustava). Manjak željeza danas nalazimo u 30 % žena reproduktivne dobi, 40 % predškolske djece i 38 % trudnica, a u razvijenim zemljama kod 2-5 % odraslih muškaraca i žena u menopauzi.

Možete li nam objasniti što je to anemija?

Anemija je stanje koje možemo definirati kao smanjen volumen crvenih krvnih stanica (eritrocita) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom hemoglobina (proteina koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama), koje kao posljedicu ima smanjenu sposobnost krvi da prenosi kisik do tkiva.

Koje vrste anemija postoje i koja je najčešća?

Anemija se najčešće klasificira ovisno o uzroku. Dvije najčešće vrste anemija su sideropenična anemija (anemija uslijed manjka željeza) i anemija kronične ili upalne bolesti  (npr. autoimune bolesti poput upalnih bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa, bubrežne bolesti, kod srčanog popuštanja ili neke zloćudne bolesti).

Zašto nam je željezo važno?

Željezo je jedan od esencijalnih minerala, sastavni dio hemoglobina, respiratornih i drugih enzima. Sudjeluje u proizvodnji crvenih krvnih stanica, transportu kisika, rastu i diobi stanica te u mnogim drugim biokemijskim procesima. Važan je mikronutrijent koji sudjeluje u očuvanju zdravlja mozga, mišićne funkcije, kao i zdravlja kardiovaskularnog sustava, kognitivnog razvoja i funkcioniranju imunološkog sustava.

Koji su najčešći simptomi anemije i kako možemo posumnjati da možda imamo nisku vrijednost željeza u krvi?

Simptomi anemije mogu biti različiti, od osjećaja ekstremnog umora, kratkoće daha, zaduhe u naporu, otežanog disanja, vrtoglavice, opće slabosti, blijedila kože i sluznica, ubrzanog rada srca.

Možemo li utjecati na pojavu anemije?

Određenu vrstu anemije nažalost ne možemo prevenirati, dok na neke vrste ipak možemo utjecati promjenom životnih i prehrambenih navika, unosom namirnica bogatih željezom, folatom te vitaminom B12. Kada se prehranom ne uspije postići adekvatna razina željeza u krvi, kao i drugih nutrijenata neophodnih za stvaranje eritrocita, savjetuje se posegnuti za dodacima prehrani.

Kako liječiti anemiju?

Anemiju liječimo ovisno o vrsti anemije. Određene vrste se mogu liječiti jednostavno i u kratkom razdoblju peroralnim unosom željeza, dok postoje i one vrste anemija koje zahtijevaju ozbiljnije i dugotrajnije liječenje pa čak i parenteralnu nadoknadu.

Kako izabrati adekvatan i kvalitetan dodatak prehrani za nadoknadu željeza i što biste Vi preporučili svojim pacijentima?

Idealan dodatak prehrani sa željezom trebao bi sadržavati oblik željeza koji se dobro apsorbira i koji ne uzrokuje neželjene nuspojave, što je vrlo bitno, te bi dodatno trebao biti obogaćen folnom kiselinom i vitaminom B12. U odnosu na željezo sulfat, kelat ima 70-75 % bolju apsorpciju i 2-4 puta veću bioraspoloživost što osigurava veću koncentraciju željeza u organizmu. Kada se uzima prema uputi i na ispravan način, kelat ne izaziva nuspojave kao što su probavne smetnje, iritacija želuca, zatvor ili mučnina.

Možemo li preparat željeza kombinirati s nekim drugim vitaminima?

Da, poželjno je da dodatak prehrani za nadopunu željeza sadrži i dodatak vitamina.

Npr. Vitamin C dodatno povećava apsorpciju željeza i omogućava normalnu funkciju imunološkog sustava za vrijeme i nakon ekstremnih fizičkih napora te doprinosi normalnom prijenosu energije. Također folna kiselina koja potiče normalnu proizvodnju krvi jer nedostatak folne kiseline može dovesti do anemije kao i  vitamin B12 koji pridonosi normalnoj proizvodnji crvenih krvnih stanica.

Što se uz željezo (ne) smije jesti i piti?

Željezo se najbolje apsorbira na prazan želudac, te bi ga trebalo uzimati natašte ako to pacijenti dobro podnose. Kod onih koji imaju gastričnih tegoba, može se uzimati s malom količinom hrane. Postoje razni sastojci u hrani koji imaju utjecaj na apsorpciju željeza. Dok jedni pospješuju, drugi pak ometaju.

Istovremeno s preparatima željeza poželjno je izbjegavati uzimati polifenole (npr. zeleni čaj, kava, kakao i tamna čokolada, crveno vino), fitate (mekinje, zob i druge žitarice bogate vlaknima), tanine, oksalate i kalcij. Savjetuje se da razmak bude najmanje dva sata. Hrana koja se preporučuje su namirnice bogate vitaminom C i vitaminom A te životinjski proteini (meso, riba, perad).

Može li vrijednost željeza nekad biti neadekvatno povišena ili snižena i kako se možemo pripremiti za određivanje željeza u krvi?

Naravno, često u svakodnevnom ambulantnom radu susrećemo vrijednosti željeza koje u tom trenutku možda ne odgovaraju kliničkoj slici pacijenta, stoga ponekad prije određivanja terapije ili daljnjih pretraga savjetujemo prekontrolirati vrijednost željeza uz prethodno adekvatnu pripremu pacijenta. Prije uzimanja uzorka krvi 24-48 h nemojte piti sokove obogaćene vitaminima (borovnica, crni ribiz, kupine, cikla), energetske napitke, alkoholna pića i oralne preparate željeza. Dan prije nemojte se teže fizički umarati i izbjegavajte intenzivniju tjelovježbu. Na dan vađenja krvi potrebno je doći u laboratoriji u prijepodnevnim satima dok ste još odmorni i natašte jer vrijednost željeza može varirati tijekom dana. Određivanje željeza nije preporučljivo provoditi u stanjima akutne infekcije i kod žena za vrijeme menstruacije.

Koliko dugo se trebaju uzimati tablete sa željezom?

Ovisi o razlogu nedostatka željeza i izmjerenim početnom vrijednostima te preporuci vašeg liječnika, no uobičajeno vrijeme uzimanja je najčešće tijekom 3 mjeseca. Nakon tog perioda potrebno je prekontrolirati nalaze krvi kako bi se ocijenio učinak terapije te ovisno o kontrolnim nalazima slijedi preporuka daljnje terapije. Također, postoje situacije kada je potrebno na kraće vrijeme pauzirati suplementaciju (npr. prije kolonoskopije ili nakon nekog operativnog zahvata).

Koje laboratorijske pretrage je potrebno učiniti kako bi vidjeli učinak terapije?

Za određivanje statusa željeza koristi se nekoliko krvnih parametara. U sklopu određivanja crvene krvne slike (eritrociti, hemoglobin, hematokrit) odvojeno se mjeri parametar feritin te kapacitet vezanja željeza na transferin (TIBC, UIBC). Ti parametri pomažu nam kako bi procijenili sposobnost organizma da apsorbira i transportira željezo te za procjenu popunjenosti zaliha željeza.

Niccol Heraković
Autor